Prijedor: Više od 500 novih radnih mjesta

Predstavnici Banjaluke, Prijedora, Bosanske Krupe i Petrovca ocijenili su da je program “Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u BiH”, koji su EU i Međunarodna organizacija rada /ILO/ finansirale sa četiri miliona evra, dao odlične rezultate i pokrenuo povoljne trendove, a najveći izazovi bili su u administrativnim zaprekama.
U Prijedoru je danas održana konferencija “Konkurentna znanja i vještine za održiva radna mjesta” kao završnica istoimenog projekta u okviru programa EU i ILO “Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u BiH”.
Lokalna partnerstva podrazumijevala su spoj javnog i privatnog sektora, školstva i nevladinog sektora, gdje su nezaposleni prolazili razne vrste obuka i dolazili do posla, što je rezultovalo sa više od 500 novih radnih mjesta u 27 lokalnih zajednica u BiH i više od 1.500 prekvalifikovanih lica.
Bojan Ćulibrk iz opštine Petrovac rekao je da je partnerstvo iz ove lokalne zajednice bilo jedino međuentitesko budući da je predvidjelo i opštine Bosanski Petrovac, Drvar, Istočni Drvar, Ključ i Ribnik, da je oblast bila poljoprivreda i da su dodjeljivani podsticaji za uzgoj starih kultura poput lana, heljde, ječma, prosa i spelte.
“Zbog čitave šume različitih propisa sa različitih nivoa vlasti korisnici nisu bili u istom položaju. Oni iz Federacije morali su se registrovati kao obrt, gdje je mjesečno opterećenje 230 KM, dok su u Republci Srpskoj to komercijalna poljoprivredna gazdinstva sa opterećenjem od 172 KM mjesečno”, naveo je Ćulibrk.
Ćulibrk je rekao da je ukupno 27 korisnika ostvarilo po 4.050 KM podsticaja, a među njima je bilo 15 žena.
“Uslov je bio da starim kulturama zasiju minimum jedan hektar površine i da se odjave sa evidencije nezaposlenih. Sada su sa svojim proizvodima ušli i u neke velike trgovačke lance, a sa nekima pregovaraju”, naveo je Ćulibrk.
Esma Hergić iz Bosanske Krupe rekla je da su zahvaljujući ovom programu u ovoj opštini uvedena dva nova zanimanja u srednje obrazovanje i da je otvoren rivalitet u mašinskom i drvnom sektoru.
“Jedni drugima uzimaju radnike, bore se za njih i dolaze već u škole da ih vrbuju za rad nakon završene srednje škole. Poslodavci su shvatili da moraju sarađivati sa školama i da moraju radnicima dati veće plate, a to je veliki rezulatat ovog projekta”, rekla je Hergićeva.
Ona je navela da i dalje postoji otpor kod poslodavaca kada je u pitanju organizovanje praktične nastave za srednjoškolce, jer mnogi đaci i dalje na praksi, kako je rekla, metu, kuvaju kafe i idu po poštu, a ne uključuju se u proizvodni proces.
“Negativna, ali očekivana strana projekta je i to da je dio radnika odmah po završenoj obuci i sertifikovanju odselio u treće zemlje”, dodala je Hergićeva.
Goran Rodić iz Prijedora rekao je da je korist ovog projekta i to što je pokazao da je uz dobre programe osposobljavanja moguće za vrlo kratko vrijeme uključiti ljude u tržište rada, a da je Prijedor imao prednost jer je već imao formalizovano partnerstvo kroz svoj Savjet za obrazovanje i zapošljavanje.
“U pripremi je softver koji će članovima Savjeta omogućiti da lakše i brže donose odluke od upisne politike do mjera za zapošljavanje”, najavio je Rodić.
On je dodao da su neki sektori, koji su bili uključeni u projekat podbacili, kao što je drvoprerada, a neki dali više nego što se očekivalo, kao što je metaloprerada.
“Tekstil nije mogao odgovoriti na zakonsku normu od 550 časova obuke za šivače, pa smo se tu preusmjerili na neformalne obuke”, pojasnio je Rodić.
Predstavnik organizacije “LIR Evolucija” Nikola Bojić rekao je da su u Banjaluci u okviru ovog programa obuhvaćene i opštine Laktaši i Čelinac, da su oformljena tri partnerstva u više oblasti i da će se u budućnosti ići na sjedinjenje tih partnerstava.
“Ovo što smo danas čuli u Prijedoru kako se srednje škole prilagođavaju tržištu, otvaraju nova zanimanja i same promovišu svoja zanimanja kako bi privukle đake, to, nažalost, u Banjaluci još nije slučaj”, naveo je Bojić.

Izvor: SRNA